Ensar Kuč: Ko želi da zaštititi svoj novac od inflacije i devalvacije, treba da uloži u materijalna dobra

0

Ensar Kuč je rođen 1987. godine u Rožajama, u Sandžaku, odnosno na sjeveru Crne Gore. Tokom 1992. godine s porodicom se preselio u Njemačku. Pohađao je Vojnu akademiju i radio u Ministarstvu odbrane Njemačke. Završio je i studij poslovne administracije sa specijalizacijom za islamske finansije.

Iz iskustva s islamskim finansijama govorio je o ponašanju u okolnostima izazvanim pandemijom.

– U islamskim finansijama nema razlike u tome da li ste u krizi ili ne i kako treba da upravljate svojim novcem. Umjesto toga, islamske finansije su zasnovane na principima pravde i podjele rizika. Bez špekulacija, neetičkih i nemoralnih poslova. Ova pravila osiguravaju da možete generisati atraktivne prinose u dobrim vremenima i da ste u lošim vremenima manje pogođeni krizom – rekao je.

Preporučio je ljudima koji su akumulirali nešto kapitala da ulože svoj novac na više strana, jer to smanjuje rizik od gubitka investicije.

– Ko želi da zaštititi svoj novac od inflacije i devalvacije, svoju imovinu treba da uloži u materijalna dobra. Pored fizičke imovine kao što su plemeniti metali, nekretnine, satovi itd., koja štiti imovinu od pada vrijednosti, želio bih da ohrabrim posebno bogate muslimane da aktivno učestvuju u tržišnoj ekonomiji i da ulažu u kompanije. Mnogo je odličnih preduzetnika i poslovnih ideja, kako u domovini, tako i u dijaspori. Najveći problem je kako pribaviti halal-kapital za početak svog posla. Zato je važno da imućni muslimani aktivno učestvuju u ulaganjima u start-apove i kompanije kako bi stimulisali privredu i što je moja najveća želja, da ljudima ponudimo perspektivu kako ne bi morali da napuštaju svoje domove – naglasio je,

Kriptovalute su posljednjih godina novo područje u ekonomiji. Govorio je i o stavovima stručnjaka za islamske finansije o kriptovalutama.

– Tema kriptovaluta u islamskim finansijama je kontroverzno pitanje i do danas ne postoji jedinstven stav. Teško mi je da dam jasno mišljenje po ovom pitanju, jer čak ni na konvencionalnom finansijskom tržištu ne postoji zajednički imenilac. Neke zemlje i finansijske institucije smatraju kriptovalute imovinom, druge ih smatraju nematerijalnom imovinom, a treće robom. Koliko znam, nijedna zemlja nije dala pravni status kriptovalutama, ali neke zemlje raspravljaju o ovoj opciji. Međutim neke države su ih zabranile i nisu priznate kao sredstvo plaćanja. To je složena tema, i tehnički i ekonomski. AAOIFI naučnici s kojima sarađujemo trenutno ne preporučuju ulaganje u kriptovalute. Za mene su tri aspekta ključna zašto trenutno ne preporučujem kriptovalute. Prvo, Bitcoin i Co. su veoma nestabilni. To znači da cijena naglo raste ili pada u veoma kratkom vremenskom periodu. U ovom trenutku je vjerojatnije da će se to sve klasifikovati kao špekulacije. Štaviše, digitalnim valutama se uglavnom upravlja decentralizovano. Dakle, obrazloženje je da niko ne dobiva potpunu kontrolu nad bilo kojim podskupom kripto infrastrukture – naveo je.

Dodao je da čak i ako nismo zadovoljni preovlađujućim centralno kontrolisanim monetarnim sistemima, veliki problem vidi u decentralizaciji.

– Tamo gdje nema mogućnosti da se stvari kontrolišu, otvaraju se vrata zloupotrebe ove tehnologije. Zato vidimo jaku upotreba kriptovaluta na ilegalnim i kriminalnim tržištima. Oružje, droga, prostitucija – svim ovim se trguje na mreži s Bitcoin and Co. I na kraju činjenica da su i pronalazač ove tehnologije i kontrolna mreža nepoznati. Niko tačno ne zna ko stoji iza toga i kako se sve kontroliše, prati i upravlja u pozadini. O ovoj temi preporučujem renomiranog stručnjaka za islamske finansije Almira Čolana, koji upravo ovutemu vrlo dobro i detaljno obrađuje – naveo je Kuč.

On je govorio i o resursima i potencijalima Sandžaka u kontekstu privlačenja investicija iz muslimanskih država.

– Slično kao u Bosni, Sandžak ili Crna Gora ima veliki potencijal da privuče investitore svojom lokacijom, prirodom koja oduzima dah, resursima i raznolikošću kultura i bogatom historijom.  Crna Gora ima velike neiskorištene poljoprivredne površine, a uvozi mnogo hrane. Turizam u ovoj zemlji nudi još veći potencijal. Želimo da privučemo investitore da grade nove hotelske komplekse, da prošire infrastrukturu, ali i da zadovoljimo sve veću potražnju za alternativnim turizmom. U narednom periodu treba promovisati i dalje razvijati kulturni, ekološki, vjerski, sportski, manifestacijski i zdravstveni turizam – istaknuo je.

Sarajevo ima dva događaja koja se posebno ističu u proteklom periodu, a to su Sarajevo Business Forum i Sarajevo halal-sajam. Osvrnuo se i na to da li Sandžak ima potencijala za slično.

– Zbog geografskog položaja Sandžaka, ja to ne vidim samo kao potrebu, već kao nužnost da se takvi događaji održavaju. Jasno se može primijetiti da Sandžak veoma ekonomski zaostaje i da je interesovanje sopstvenih zemalja za jačanje ovog regiona veoma malo. I u Srbiji i u Crnoj Gori vidimo da se ključne investicije odvijaju van Sandžaka. Želimo da se tome vrlo jasno suprotstavimo tako što ćemo jasno skrenuti pažnju na važnost ovakvih događaja. Prošle godine u Sjenici je održan prvi Biznis forum u organizaciji Bošnjačke nacionalne fondacije (BNF), Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, Opštine Sjenica i Ilidža. Saradnja i razvoj između Bosne i Sandžaka je od velikog značaja. U Crnoj Gori, Uprava za saradnju s dijasporom, na čelu s direktorom Seidom Hadžićem, također je organizovala uspješan Biznis forum u Bijelom Polju. Pozvali smo velike i uspješne kompanije i ove institucije su veoma zainteresovane za investiranje u našoj zemlji. Nedavno smo posjetili jednu od najvećih turskih kompanija Torkam Holding, u Istanbulu, koja je nakon posjete Crnoj Gori nastavila pregovore s nama. Ovaj Biznis forum u Crnoj Gori će se ubuduće održavati svake godine, a sljedeće mjesto održavanja biće Rožaje – rekao je.

Također, komentarisao je i ekonomske limite razvoja regije Sandžak.

– Obično se pretpostavlja da razvoj jedne zemlje zavisi samo od ekonomskih faktora. Međutim, za uspjeh privrede potrebno je više, a to su stabilne institucije. Izgradnja efikasnih institucija jedan je od ključnih faktora uspjeha. Balkan se bori sa široko rasprostranjenom korupcijom, kriminalom i drugim negativnim pitanjima. Druga veoma važna stvar je brza i snažna digitalizacija. Obrazovni sistemi u zemljama regiona su u velikoj mjeri zastarjeli. Ovdje bih skrenuo pažnju na jednu važnu instituciju, Bošnjačku nacionalnu fondaciju (BNF) čija je misija da osigura kontinuitet u finansiranju krucijalnih nacionalnih bošnjačkih institucija, programa i projekata. Preko BNF-a imamo zajedničku platformu koja nam omogućava da ujedinimo Bošnjake iz cijelog svijeta, da udružimo svoje kvalifikacije i resurse i ne samo da ponudimo ekonomsku perspektivu u domovinu, već i da očuvamo našu kulturu, vjeru i tradiciju – poručio je Kuč.

(Sanadin Voloder/Preporod.info)