U Rožajama održana promocija knjiga akademika Šerba Rastodera i Fehima Džogovića

0

U Centru za kulturu u Rožajama upriličena je promocija dvotomnog izdanja knjige Parole ili činjenice, “Za pravo, čast i slobodu Crne Gore” i četiri toma edicije “Bijela knjiga žrtava Sandžaka (1941-1945)” u organizaciji Matice bošnjačke i Udruženja Almanah.

Na promociji su govorili: akademik Muamer Zukorlić, akademik Šerbo Rastoder, Fehim Džogović, muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević, mr Sait Šabotić, prof. dr. Nebojša Vučinić i mr Novak Adžić.

Muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević govorio je u ime Bošnjačke nacionalne fondacije koja se, kako ističe, bavi vitalnim i temeljnim projektima za bošnjački narod.

“Naravno povod koji nas je okupio jeste znanje a znanje je jedna od specifičnosti koje odlikuju čovjeka. Znanje koje govori o jednom teškom periodu kroz koje je čovječanstvo na ovim prostorima prošlo, periodu kada je moral bio odsutan kod određenih grupacija, formacija i organizacija koje su imale za cilj da unište i u potpunosti očiste jedan prostor od drugih ljudi koji su bili različiti od njih. Bošnjačka nacionalna fondacija je nastala kao jedna potreba bošnjačkog naroda i svih ostalih naroda kako bi zaštitila ono što je najvrijednije, a to je čovjek i to je moral. Zbog toga što Bošnjaci kao narod u onom vaktu kada su se stvarale nacionalne države nisu uspjeli da naprave svoju nacionalnu državu i baš zbog nepostojanja te vrste zaštite, događale su se stravične stvari i živjeli smo genocid u kontinuitetu vijekovima. Kako bismo nadomjestili tu prazninu a to je nacionalna država, mi smo osnovali nacionalne institucije od kojih je i BNF, a na čelu svih tih institucija jeste svakako BANU.”

Mr Novak Adžić naglasio da je akademik Rastoder ovim djelima još jednom dokazao da je uradio ono što generacije crnogorskih i uopšte jugoslovenskih istraživača nisu htjei ili nisu smjeli da urade.

“Akademik Rastoder radi ono što drugi ne rade, on nama nudi kao pismenim ljudima primarne prvorazredne, neposredne, posredne, domaće i strane historijske izvore u originalu, ili prepisu originala da ih imamo neposredno na uvid ali u svom analitičko-sintetičkom sudu on komentariše historijska dokumenta, prezentira nam prvorazredne izvore i ko čita njegova djela ne može vidjeti da tu postoji bilo koja doza pristrasnosti, tendencije a kamoli falsifikata.” Mr Sait Šabotić istakao da je svaka promocija bilo koje knjige, događaj sam po sebi. “Posmatrajući našu sadašnjost, uočeno je da znamo da prošlost nije mogla biti tako slavna i da moramo postaviti nova i drugačija pitanja da bismo je vidjeli u cjelini kako ispred, tako i iza zavjesa. Tada se vidi pravi život ali se otkriju i pravi pojedinci koji su se borili da običnim ljudima bude bolje, njih velika historija nekako uvijek zaboravi. Zato je historijska nauka uvijek aktuelna jer ona znači stalno i novo traganje za vrijednostima, nova traganja su upravo i razlog zbog kojeg smo se večeras i sastali.”

Prof dr. Nebojša Vučinić naglasio da je knjiga akademika Rastodera ovim djelom doživotno zadužio Crnu Goru i njene građane.

“Obje studije su u nekom širem političkom i historijskom kontekstu dio jedne cjeline jer proizilaze iz tragike Crne Gore u 20. i 21. vijeku koja je rezultirala stradanjima i crnogorskog i bošnjačkog naroda, zato smatram da su ove knjige izuzetno značajne jer se otvara jedna skrivena stranica historije. Historičari ovu tematiku, posebno u komunističkom periodu, nisu htjeli, nisu mogli ili nisu smjeli obraditi zbog ideološko-političkih razloga. Zato su ova istraživanja značajna za savremene tokove i razvoj, posebno za pomirenje na prostorima Crne Gore i prostorima zapadnog Balkana. Ovo je jedan od najljepših poklona povodom 15. godišnjice nezavisnosti Crne Gore.“

Fehim Džogović naglasio da je bitno da ljudi shvate da mržnja prema drugima ne donosi sreću.

“U toku tog istraživanja rodoslovlja, slušao sam priče starih ljudi koji su preživjeli drugi svjetski rat i sve te strahote strahote koje su preživljavali. U većini slučajeva sam koristio podatke iz popisa 1964. godine i u tom popisu je vršen popis žrtava na nivou cijele Jugoslavije. Ja sam uzeo da napišem sve žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost, vojnu pripadnost ili bilo kakvu saradnju sa bilo kim jer svaka osoba je žrtva na neki način i to ne treba kriti, to treba govoriti bez obzira koliko ta istina bolna bila, kako se ne bi ponovila takva stradanja. Nije nam cilj stvaranja nikakve mržnje među narodima, treba poštivati svakoga, svaka osoba koja je rođena ima pravo na život i niko nema pravo uzeti nečiji život, ovdje se upravo radi o tome. Ovi podaci koje sam iznio nisu konačni jer teško je doći do konačnog broja, svi popisi koji su vršeni nisu totalno tačni i nema preciznih podataka. Ja sam svoje istraživanje desetogodišnje vršio o svom trošku i nije mi žao. Bitno je da ljudi shvate da mržnja prema drugome ne donosi sreću.”

Akademik Muamer Zukorlic istakao da je akademik Šerbo Rastoder osvjedočeni patriota Crne Gore

“Ovo su djela gdje se sasvim jasno vidi jedna zaljubljenost u istinu i posvećenost, a onda kada dobijete mentora kakav je akademik Rastoder, dobijete ovo što ste dobili. Većina nosioca obe titule na našem prostoru postane važniji nakon sšto dobije tu titulu a samo jedan mali broj podigne tu titulu i ta titula postane važnija zato što su oni akademici, postoje pojedinci koji ulaskom u akademiju podignu znacaj tih akademija. Akademik Rastoder je i podigao značaj titule akademika i podigao značaj obje akademije, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Danas cijeli svijet pritišću razne krize, jedna od tih kriza je kriza intelektualne elite koja prati opšta inflacija intelektualaca, tu stradaju i oni pravi jer se nije lako izvući iz te poplave. Manje učen ima samo jedan jedini način da se istakne dok god ima jedan više učen od njega a to je da taj nestane, što je jako surovo. Pitanje karaktera, šta je intelektualac bez karaktera i da li je moguće da intelektualac postane priznati intelektualac a da sačuva karakter. Odnos prema žrtvi, odnos prema mojoj žrtvi i odnos prema vašoj žrtvi, to je ispit na kome većina ovdje na Balkanu pada. Nema se etičke osnove da se kaže ja ću žrtvu posmatrati žrtvom bez obzira čija je, sa koje strane i tako dalje. Ono što ovu knjigu čini bitnom jeste to što je ovo najjači iskorak od svih historijskih djela i to me čini jako ponosnim i srećnim jer imamo primjer da je to moguće. Serbo Rasotoder je definitivno osvjedočeni patriota Crne Gore jer jedan od njegovih džakova na plećima je očitovanje sebe u odnosu na sve ovo što jeste sada odnos jednog Bošnjaka kroz historiju.”

Akademik Šerbo Rastoder naglasio da je ovo produkt zajedničkog poduhvata.

“Ja sam čuo davno jednu sjajnu misao jednog intelektualca koji je rekao da promocije liče na dženaze jer se o autoru govori sve najbljepše i ako povjerujete u to što kažu onda prosto upadate u rizik da više išta dobro napravite. Lijepo je slušati ove pohvale zaista i ja se od srca zahvaljujem mojim prijateljima, uvjeren da su njihove riječi iskrene ali meni je ovo 41. knjiga, imao sam bar 35. dženaza u životu i davno sam naučio da budem oprezan u onome što kažem i budem uporan u onome što radim. Kazao sam Džogoviću hajde da napravimo nešto što je utemeljeno, što će nadživjeti nas, što će biti svjedočanstvo o nama. Fehim Džogović je uspio ono što do sada niko nije, i on kaže da ako ima neko da dopuni što znači da posjeduje svijest da nikad spisak nije konačan ali je on konačniji i potpuniji od svih do sada i to je ono što je vrijednost ovog djela. Vrlo otvoreno ovdje kažem, ja nikada nisam mogao dobiti fond za manjine. Ovdje je skoro 2000 stranica i sve to košta i to nije lako izvesti, treba da imate letkora i čovjeka koji to slaže i kao što je Fehim rekao, bez ikakve nadoknade, use i u svoje kljuse. Ja sam se obratio mom prijatelju Kujeviću koji je predsjednik BNFa sa idejom da ta fondacija to finansira i oni su pristali. Mene to obavezuje iz dva razloga, prvi je da imamo instituciju koja podrzava ono sto vi radite a druga bitna stvar je BANU i njen sekretar akademik Muamer Zukorlic, meni je bila cast da ovo djelo ima pokroviteljstvo. Mi smo planirali da ova edicija ima 10 tomova, ohrabreni prvom edicijom i pohvalama koje je dobila i činjenicom da imamo da se oslonimo na koga.”

Promociji su prisustvovali direktor Uprave za dijasporom Vlade Crne Gore Seid Hadžić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori Hazbija Kalač, prodekan Fakulteta za islamske studije dr. Admir Muratović, član predsjedništva zadužen za dijasporu Stranke pravde i pomirenja Ljutvo Balkan, predsjednik Skupštine Opštine Sjenica dr. Rejhan Kurtović kao i brojni predstavnici političkog i javnog života.